Velika francuska vinska regija koja je vekovima bila sinonim za tradiciju i gotovo nedodirljiv prestiž, sada otvoreno priznaje da mora da se menja kako bi ostala relevantna na globalnom tržištu vina. U godini u kojoj obeležava 90 godina od dobijanja AOC statusa, bordovski vinski sektor predstavio je ambiciozan plan modernizacije koji podrazumeva nove stilove vina, snažniji fokus na održivost i agresivniji nastup prema mlađim potrošačima i izvoznim tržištima.
Plan je predstavio Conseil Interprofessionnel du Vin de Bordeaux (CIVB), krovna organizacija bordovske vinske industrije, koja navodi da je region poslednjih pet godina ubrzano radio na transformaciji kako bi odgovorio na promene ukusa potrošača, klimatske izazove i pad potrošnje vina širom sveta.
Jedna od najvećih promena odnosi se na stilove vina po kojima je Bordo vekovima bio prepoznatljiv. Regija Antr du Mer, tradicionalno poznata po suvim belim vinima, sada sve više proizvodi i crvena vina, dok Medok, sinonim za velika crvena vina, obnavlja proizvodnju suvih belih vina, oslanjajući se na tradiciju iz 18. veka.
Posebno zanimljiv je i pokušaj redefinisanja
claret stila, koji se sada, u novoj etapi evolucije izraza koji se najviše koristio u Velikoj Britaniji kao krovni izraz za crvena vina od Bordoa, promoviše kao laganije, voćnije i svežije crveno vino, prilagođeno savremenim potrošačima koji sve češće traže pitka vina sa nižim procentom alkohola. Novi
claret stil, inaugurisan na ovogodišnjem sajmu Wine Paris, podrazumeva lagana, pitka vina sa vrlo malo tanina, pogodna za rashlađivanje.
Površine pod vinogradima u Bordou sada iznose 86.000 hektara, što je najmanje još od 1986. godineVeliki adut Bordoa postaje i penušavo vino. Proizvodnja vina Crémant de Bordeaux porasla je čak četiri puta u poslednjih deset godina. Tokom 2025. godine izvoz je dostigao 56.000 hektolitara, odnosno oko 7,5 miliona boca, što predstavlja rast od 35 odsto u količini i 37 odsto u vrednosti u odnosu na prethodnu godinu. Velika Britanija ostaje drugo najvažnije izvozno tržište za ovaj segment, uz rast vrednosti od 29 odsto. Bordo sve više eksperimentiše i sa organskim, veganskim i „natural“ vinima.
Sve ovo dešava se u trenutku kada se sama regija suočava sa ozbiljnim padom proizvodnje. Berba 2025. donela je ukupno 2,9 miliona hektolitara vina sa oznakom porekla, što je 12 odsto manje nego godinu ranije. Površine pod vinogradima pale su za devet procenata i sada iznose 86.000 hektara, što je najmanje još od 1986. godine. Ipak, proizvođači tvrde da je kvalitet berbe izuzetno visok i ističu da su se vinari uspešno prilagodili klimatskim promenama.
Poseban deo strategije odnosi se na ekologiju. Program
Sustainable Impact sada funkcioniše kao široki CSR okvir koji obuhvata zaštitu životne sredine, biodiverzitet, prilagođavanje klimatskim promenama i bezbednost zaposlenih. U program je uključeno 69 vinskih imanja, 23 trgovačke kuće i jedna zadruga, što pokriva gotovo 10.000 hektara vinograda i oko 3.300 zaposlenih.
Bordo planira i smanjenje emisije ugljenika kroz lakše boce. Prosečna težina flaše trenutno iznosi 443 grama, a cilj je dodatno smanjenje od 10 odsto do 2030. godine. Etikete će koristiti reciklirane materijale, manje mastila i QR kodove za informacije o proizvodu, dok je cilj da od 2027. najmanje deset odsto vina prodatih u Francuskoj bude u ambalaži za višekratnu upotrebu.
Poruka novog izveštaja udruženja bordovskih vinara je jasna: era oslanjanja isključivo na slavu velikih šatoa ubrzano prolazi, a mlađe generacije traže održivost i otvorenije eksperimentišu sa stilovima, pozivajući istorijske regije na naglu adaptaciju.