Početna»Novosti»U Srbiji otkriveno 11 nepoznatih sorti vinove loze!
27.09.2022.

U Srbiji otkriveno 11 nepoznatih sorti vinove loze!

Pored ovog otkrića koje otvara nove vidike za naše vinogradarstvo, učesnici velikog međunarodnog projekta potvrdili su i autohtonost sorti prokupac, bagrina i začinak

novost u srbiji otkriveno 11 nepoznatih sorti vinove loze vinski magazin vino fino
Čuveni naučnik Hoze Martinez Zapater jedan je od autora studije od najvećeg značaja za naše vinogradarstvo
U starim vinogradima širom Srbije otkriveno je jedanaest sorti koje do sada nauka nije poznavala! Takođe, potvrđena je autohtonost nekih od sorti koje oblikuju današnje vinsko lice Srbije, uključujući i najvažniju među njima: prokupac, bagrina i začinak autohtone su sorte ovog tla.

Jedanaest nepoznatih starih autohtonih sorti samo su jedan od nalaza dobijenih u ambicioznom međunarodnom istraživačkom poduhvatu koji otvara nove vidike za srpsko vinogradarstvo. 163 genetske analize uzoraka starih sorti vinove loze iz Župe, Toplice, Šumadije i Vojvodine, 60 identifikovanih različitih genetskih profila, odnosno 49 različitih sorti, i analiza 103 uzorka vinove loze iz perioda 1812-1824, a sačuvanih u herbarijumu Andreja Volnog u gimnaziji u Sremskim Karlovcima – bilans je studije o genomskoj karakterizaciji starih sorti vinove loze u okviru velikog projekta Valorizacija genetskih resursa vinove loze u Srbiji: genomski pristup za vinogradarstvo 21. veka, predstavljenog danas u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

Rezultate ovog istraživanja u SANU su predstavili prof. dr Slavica Todić, šef katedre za vinogradarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, prof. dr Miodrag Grbić, profesor genomike na Univerzitetu Western u Kanadi i prof. dr Hoze Martinez Zapater, direktor Instituta za vino i vinovu lozu u Logronju u Riohi, najvažnijoj španskoj vinskoj regiji, i jedan od najuglednijih evropskih stručnjaka za vinovu lozu. Zapaterov doprinos istraživanjima genetike balkanskih sorti vinove loze bio je nemerljiv i pre projekta čiji su rezultati predstavljeni u SANU – njegov tim je pre sedam godina učestvovao u projektu koji je osvetlio genetsko poreklo sorti koje rastu u Crnoj Gori, otkrio 21 do tada nepoznat genotip, utvrdio da je kratošija majka ili otac 33% sorti koje rastu u toj zemlji i sekvencirao genom vranca.



Dr Miodrag Grbić je istakao izuzetan značaj sekvenciranja genoma vinove loze za rešavanje četiri najbitnija problema: iste sorte sa različitim imenima, različite sorte sa istim imenom, otkrivanje novih, autohtonih sorti do sada nepoznatih za nauku, i utvrđivanje pedigrea i roditelja svake sorte u određenom vinogorju.

Govoreći o značaju vina za našu kulturu, i o drevnosti vinove loze na ovim prostorima, dr Miodrag Grbić je kao primer naveo i – narodnu poeziju.

- Nikada nisam video takvu vezu sa vinom kao u našoj poeziji. A najdublji utisak na mene je ostavio stih u pesmi Ropstvo Janković Stojana – “kosu reže pa vinograd veže” – rekao je Grbić.

Dr Slavica Todić je, govoreći o rezultatima studije, navela je da je sekvencioniranjem DNK četiri uzoraka sorte vinove loze kod nas poznate pod imenom jagoda utvrđeno da se radi o sorti Ferdinand de Lesseps.

- U međunarodnoj bazi podataka za sorte vinove loze za ovu sortu se navode sinonimi: ananas, muskatni ferdinand, a naš predlog je da se u bazu podataka doda i jagoda kao zvaničan sinonim za ovu sortu.

Slavica Todić je rekla i da je studija nepobitno pokazala da se kod nas, pod imenom tamjanika, gaje regionalne sorte Muscat Blanc à Petits Grains i, u manjoj meri, Moscato Gialo. Govoreći o značaju genetskih analiza vinove loze, rekla je da su one nezamenljivi alat u promociji zemalja kao vinskih destinacija.

- Srbija u poslednje dve decenije intenzivno radi na stvaranju svog vinskog identiteta. Potpuno nam je jasno da taj identitet ne možemo graditi na osnovu kabernea, šardonea i merloa, i da je naša glavna šansa u autohtonim sortama. Moramo da znamo kakvim fondom autohtonih sorti raspolažemo, moramo da izvršimo molekularnu karakterizaciju sorti, ispitamo genetski odnos između sorti, odredimo njihove roditelje i na taj način vidimo istoriju sortimenta današnje Srbije. Na taj način dobićemo ozbiljnu naučnu potporu za kvalitetnu marketinšku promociju Srbije kao vinske zemlje - rekla je.

Uzorak iz herbarijuma Andreja Volnog

Profesor Zapater je u završnom delu predstavljanja studije detaljno predstavio rezultate i metodologiju. U zaključku predstavljanja studije, profesor Zapater je naznačio da je, od 163 uzorka, 18 procenata pokazalo nepoznat genotip. Analiza genetskih odnosa, kako je naveo, ukazuje na kompleksnu istoriju vinogradarstva u Srbiji koja je u tesnoj vezi sa istorijom naše zemlje. Kada je u pitanju Volnijev herbarijum, Zapater je rekao da oko 40 procenata uzoraka u njemu ne može da se dovede u vezu sa današnjim sortama, što ga čini izvanrednim alatom za proučavanje vinogradarstva iz vremena pre pojave filoksere, posebno akcentirajući činjenicu da je postupak ekstrakcije i amplifikacije genetskog materijala bio vrlo izazovan usled degradacije biološkog materijala tokom dva veka čuvanja.

- Istraživanje starih vinograda i puna klasifikacija herbarijuma i kolekcija germplazme otvoriće nove mogućnosti za srpsko vinogradarstvo – naveo je Zapater u svojoj prezentaciji.

Kada je u pitanju nastavak studije, on će, naveli su istraživači, morati da obuhvati 2000-2500 uzoraka da bi se dobio nivo rezolucije pedigrea koji je dostignut u srodnom istraživanju u Crnoj Gori. Potrebno je, takođe, genotipizirati sve postojeće kolekcije vinove loze u Srbiji, sačuvati nepoznate genotipove koji su potencijalne autohtone sorte, i biološki materijal umnožiti i inicirati eksperimente mikrovinifikacije i selekcije sorti koje imaju potencijal za stvaranje dobrih vina.

Studija o genomskoj karakterizaciji starih sorti vinove loze u Srbiji i utvrđivanje njihove autohtonosti je finansirana od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije (2020-2022) projektom Valorizacija genetskih resursa vinove loze u Srbiji: genomski pristup za vinogradarstvo 21. veka. Institucija koordinator je Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu (Miodrag Grbić, Željko Tomanović, dopisni član SANU, Aneta Sabovljević) uz učešće Instituta za vino i vinovu lozu, Univerziteta u La Riohi, Instituta za multidisciplinarna istraživanja, Univerziteta u Beogradu (Miroslav Nikolić), Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Beogradu (Slavica Todić) i Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (Dragoslav Ivanišević). U istraživanjima je učestvovala i Milica Rat sa Departmana za biologiju i ekologiju (Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu).