Početna»Novosti»Uskoro kraj rata između proseka i prošeka?
06.12.2021.

Uskoro kraj rata između proseka i prošeka?

Mediji u Zagrebu prenose da je Evropska komisija odlučila da stane na stranu Hrvatske u sukobu sa Italijom oko imena poznatog desertnog vina

novost uskoro kraj rata između proseka i prošeka vinski magazin vino fino

Evropska komisija će do juna, kako navode hrvatski mediji, doneti konačnu odluku o zaštiti naziva prošek za autentično dalmatinsko vino od prosušenog grožđa. Ovako se (verovatno) stavlja tačka na dugogodišnji pokušaj Italije da ubedi evrobirokrate da ime prošek zbunjuje kupce penušavca proseko, zbog čega je 1. jula 2013. godine dalmatinskim vinarima zabranjeno korišćenje izraza "prošek".

Komisija je, kako prenosi Story.hr, zauzela nedvosmislen stav da je u slučaju prošeka i proseka reč o proizvodima različite boje, mirisa, ambalaže, cene, tradicije i običaja konzumacije, kao i da se ova dva vina na rafovima prodavnica i u restoranskim menijima nalaze na bitno različitim pozicijama.

Na Okruglom stolu posvećenom zaštiti izvornih proizvoda u EU, na kome je rečeno da je proces evropske zaštite imena prošek pri samom kraju, evroposlanik Tonino Picula duhovito je objasnio razliku između ova dva vina, zaista po svemu različita, čak i suprotna po stilskim izrazima: jedno je laki, suvi penušavac, a drugo - gusto desertno vino.

- Dobar obrok može početi sa prosekom, a završiti se sa prošekom - rekao je Picula, a na okruglom stolu čulo se i da bi u najgorem slučaju prošek mogao da ponese sasvim adekvatno ime "dalmatinski prošek".

Zahtev za zaštitu tradicionalnog izraza 'prošek' objavljen je u Službenom listu EU 22. septembra ove godine, iako ga je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede poslalo još 11. decembra 2013. godine. Rutinski postupak zaštite pretvorio se u birokratsku noćnu moru usled odluke Italije da stavi veto na izraz prošek, koji je, po njima, ugrožavao prodaju izuzetno popularnog penušavca sa severa.

Prošek je u zahtevu definisan kao vino proizvedeno od prezrelog, prosušenog grožđa, a koje na Ekslovom širometru ima najmanje 150 stepeni. Boja mu varira od tamnožute sa nijansama starog zlata, do crvenkaste boje smeđih nijansi. Miris je opisan kao prezrela voćna aroma sa blagim drvenastim notama i laganom oksidativnom aromom. Naziv se može upotrebljavati za vina iz Dalmatinske zagore, Severne Dalmacije, Srednje i Južne Dalmacije i iz Dingača.