18.11.2026.
Mladi Božole ponovo osvaja vinsku planetu
Razigrano, nepretenciozno vino tačno u ponoć 19. novembra stiže na stolove restorana, u ponude vinoteka, i na brojne festivale u Francuskoj

Trećeg četvrtka u novembru, bez obzira na to šta se dešava u ostatku vinskog sveta, u Božoleu se već decenijama održava jedan od najkarakterističnijih vinskih običaja, u susret sezoni zimskih praznika: otvaraju se prve boce mladog božolea i slavi završetak još jedne berbe. U skladu sa tradicijom, božole nuvo tačno u ponoć 19. novembra istovremeno stiže ona stolove restorana, u ponude vinoteka širom sveta, i na festivale u Francuskoj posvećene ovom nepretencioznom, razigranom vinu.
Božole nuvo nije nastao kao veliki vinski projekat niti kao pokušaj da se napravi vino koje će godinama sazrevati u podrumima. Njegova priča počinje mnogo jednostavnije: vinogradari su želeli da deo vina iz upravo završene berbe što pre ponude kupcima. U vekovima koji su prethodili današnjoj svetskoj slavi božolea, običaj ispijanja mladog vina bio je u različitim evropskim zemljama posebno vezan za završetak vinogradarske godine i praznik Svetog Martina, 11. novembar. U Božoleu je, međutim, ta stara tradicija dobila sasvim novu dimenziju.
Prekretnica se dogodila 1951. godine. Francuski propisi tada su zabranjivali prodaju vina iz aktuelne berbe sa oznakom porekla pre 15. decembra, ali su vinari iz Božolea uspeli da izdejstvuju izuzetak za vina namenjena ranoj potrošnji. U početku je datum puštanja vina na tržište varirao, da bi 1967. godine bio fiksiran na 15. novembar. Od 1985. godine važi pravilo koje poznajemo danas: božole nuvo stiže trećeg četvrtka u novembru. Tako je nastao svojevrsni vinski praznik sa preciznim datumom, odbrojavanjem i neizostavnim sloganom: Le Beaujolais Nouveau est arrivé - novi Božole je stigao!
Božole nuvo pravi se prvenstveno od gamea, sorte koja je zaštitni znak ovog vinogradarskog područja. Grožđe se bere, prerađuje i vino se puni u boce u izuzetno kratkom roku. Tradicionalno se primenjuje karbonska maceracija, postupak koji čuva svežinu, naglašava voćnost i daje vino sa vrlo malo tanina, mekom teksturom i izrazito pitkim karakterom. U čaši se najčešće prepoznaju trešnja, malina, jagoda i druge arome svežeg crvenog voća. Postoje crvene i roze verzije, a zajedničko im je da su stvorene za neposredno uživanje, bez velikih degustacionih ceremonija i preteranog analiziranja. Iako božole nuvo nije sinonim za vrhunsko vino, njegov kvalitet se povećava iz decenije u deceniju - i kritičari sve ređe nalaze razlog da upotrebe zloglasni izraz Goût de banane - ukus banane, da opišu neželjeno dejstvo izoamil acetata, nastalog usled korišćenja selekcionisanog kvasca pod oznakom 71B, na senzoriku ovog vina. Dobrih božole nuvoa je sve više, sa obiljem voćnih i začinskih aroma, i sa sve manje razloga za podsmeh.
Ove godine iza praznične atmosfere stoji i jedna zahtevna vinogradarska sezona. Berba 2026. počela je neuobičajeno rano, već sredinom avgusta, pod uticajem velikih vrućina i ubrzanog sazrevanja grožđa. Suša i snažna olujna nevremena, praćena gradom u junu i julu, pogodila su različite delove Božolea, i prinosi su zato u mnogim oblastima značajno manji, a kvalitet varira - prve procene ukazuju na vina koja su u većoj meri koncentrisana i aromatična, sa velikim varijacijama kvaliteta između različitih regija i proizvođača.
U samom Božoleu dolazak mladog božolea naročito svečano se obeležava na festivalu Sarmentelles, petodnevnom događajup koji okuplja hiljade posetilaca. U organizaciji učestvuje oko 300 volontera, a program obuhvata degustacije, koncerte, uparivanja vina i hrane...Vrhunac dolazi u noći između 18. i 19. novembra: povorka sa bakljama prolazi ulicama mesta, a tačno u ponoć održava se tradicionalno otvaranje prvih buradi novog vina.
Slična atmosfera vlada i u Lionu, gradu u blizini Božolea, a u kome se spajaju vinska i gastronomska tradicija cele šire regije. Ovogodišnji Beaujol'en Scène, na Trgu Tero, obeležava 30. izdanje, uz degustacije, muziku, tradicionalnu povorku ukrašenih traktora i otvaranje buradi.
Izvan Božolea, širom Francuske i sveta organizuju se susreti u restoranima, vinskim barovima i vinotekama. Prema zvaničnim podacima, za ovogodišnju svetkovinu najavljeno je više od 500 događaja, dok se božole nuvo prodaje u više od 100 zemalja - sa naročito snažnim uporištem u Japanu koji je svesrdno prihvatio francusku tradiciju - pre svega zbog velike ljubavi Japanaca prema događajima koji slave smene godišnjih doba i prirodne cikluse.
Činjenica da je božole nuvo, vino pravljeno za brzo uživanje a ne za dugo odležavanje u podrumu i boci i za ozbiljne recenzije velikih svetskih kritičar, postao globalni fenomen koji prkosi imidžu Francuske kao zemlje velikih, dugovečnih vina, mnogo govori i o snazi i raznovrsnosti francuske vinske scene, i o sve većoj povezanosti vinskog sveta.