Jelena Stojčić, naša hroničarka zbivanja na srpskoj gastro sceni, i ove nedelje prati postepeni oporavak našeg ugostiteljstva od posledica pandemije. Čini se da stvari ubrzano idu na bolje.U restoranima u Srbiji socijalna distanca izgleda da je uveliko zaživela: retko gde može da se vidi da za jednim stolom sedi grupa od petoro ljudi. Proslave rođendana i ostala slavlja se i dalje odigravaju van kafana i restorana. Noćni klubovi i splavovi još uvek su zatvoreni, a mnogi festivali otkazani. Doduše, do jučerašnjeg dana nije ni bilo dozvoljeno okupljanje više od 100 ljudi na javnom mestu. Međutim, verovatno će sada nastupiti bolji dani za domaće ugostiteljstvo. Nekako se čini da će se, kada sa radom počnu klubovi i splavovi, pa "proradi“ noćni provod, sve vratiti na staro.
Od ponovnog otvaranja ugostiteljskih objekata u našoj zemlji prošle su tri nedelje. Vlasnici lokala, menadžeri i svi zaposleni nadaju se potpunom oporavku ugostiteljstva u narednih nekoliko nedelja. Većina navodi sredinu juna kao poslednji rok za normalizaciju ugostiteljskog biznisa, to jest za veliki povratak gostiju u kafane.
- Prve dve nedelje pazari su bili baš "tanki". Tek su pre neki dan počeli da rastu, a zanimljivo je da smo ove godine baš u najgorim mesecima za ugostiteljstvo kao što su januar i februar, imali najbolji promet ikada. I onda se desila korona – svoje viđenje trenutne situacije iznosi
Đorđe Ilić, vlasnik restorana
Mali Metropol iz Šapca. On takođe dodaje da je gradska vlast učinila sve da pomogne ugostiteljima, pa ih je tako i oslobodila plaćanja mesečnih dažbina za bašte.
I u objektima na jugu Srbije situacija je dosta slična. Gostiju je manje nego pre krize. U restoranu
Dukat u Pirotu situacija je takva, kaže vlasnik
Dejan Veljković Džesi, kao da ponovo počinje ceo restoranski posao.
- Tek na leto očekujem bolji promet, mada ne mogu da se žalim jer imam stalne goste koji su tu uvek. Za sada radimo smanjenim kapacitetom, ali se boljitak vidi u odnosu na pre tri nedelje kada smo ponovo otvorili restoran. Pre nekoliko dana, gosti su počeli da nas zovu da rezervišu sto. Kao i u životu, tako i u ugostiteljstvu treba vremena da zaraste rana - kaže Džesi. Osim toga, on smatra i da onaj ko se dugo i profesionalno bavi ugostiteljskim biznisom ne sme da dozvoli da nema novac i za ovakve vanredne situacije, da može da izdrži, preživi i zadrži radnike i nivo poslovanja i posle krize. U suprotnom, uzalud mu sve, kaže Veljković.
Trenutno, utisak je, najviše profitiraju ugostitelji koji imaju lokale u prirodi. Dobnar primer su popularno odredište za celodnevno gastronomsko i pivsko iskustvo
Kosmaj, i pivara
Kabinet. Oni gostima nude iskustvo ručavanja na livadi na kojoj nema stolova, a ni kelnera. Tu su "samo" slasna hrana, jedinstven pogled, pokošena trava i super piva.
A tako sada radi i čuvena
Noma u Kopenhagenu. Umesto
fine dining zalogaja,
Rene Redžepi gostima služi
vino i burgere na drvenim klupama i ćebadima za piknik.
Da nije ovo možda početak neke nove ere ugostiteljstva?
Do sledeće subote,
Živeli!